IZ UGLA ZNANOSTI

Znanstvena istraživanja pokazala su da je mentalna aritmetika efikasna za razvoj desne hemisfere mozga. U početku, ova je ideja bila samo hipoteza, ali nedavni razvoj visoko tehnoloških uređaja pomogao je da se dobiju opipljivi znanstveni podaci. U ovom odjeljku predstavit ćemo informacije dobivene od istraživača koji proučavaju efekte mentalne aritmetike.

U istraživanjima provedenim na eminentnim sveučilištima u Europi i Africi (University of Manchester, University of Khartoum, University of Ulster) kojima je obuhvaćeno 3185 djece uzrasta 7-11 godina, dokazano je da je IQ kod djece koja su bila dio programa Abakus Mentalne aritmetike bio veći za 7.11 bodova u usporedbi s djecom koja nisu sudjelovala u programu.

Izvor:  http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0191886908002171

Pogledajte još znanstvenih istraživanja o efektima upotrebe abakusa :

http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0191886908002171

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26238541

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24080400

https://www.reasoningmind.org/blog/2014/08/29/study-childrens-brains-change-learn-mental-math/

http://www.jneurosci.org/content/33/1/156

https://www.eurekalert.org/pub_releases/2016-10/du-cmm101016.php

http://www.myguruedge.com/our-thinking/myguru-blog/embrace-mental-math-throughout-everyday-life

http://mathbrain.stanford.edu/publications/Rivera_Developmental_Changes_05.pdf

http://www.shuzan.jp/englishbrain/brain.html

Da bismo pravilno predstavili sve prednosti našeg programa, neophodno je prvo razumjeti kako mozak funkcionira. Osnovni zadatak našeg mozga je da prikuplja i obrađuje informacije i potom daje odgovore slanjem određenih uputa našem tijelu. Mozak se sastoji od dvije polovine –  lijeve i desne hemisfere. Svaka hemisfera kontrolira „suprotnu“ stranu našeg tijela, tako da je desna hemisfera zadužena za našu lijevu stranu i obrađuje ono što vidimo u lijevom oku, dok lijeva hemisfera kontrolira desnu stranu tijela i obrađuje vid desnog oka. Obje hemisfere naizgled su identične, ali su razlike prisutne u njihovim funkcijama.

Teoriju o moždanim funkcijama otkrio je neuropsiholog Roger Walcott Sperry (https://en.wikipedia.org/wiki/Roger_Wolcott_Sperry) koji je za to otkriće dobio Nobelovu nagradu. Sperry je promatrao moždanu aktivnost pacijenta kod kojeg su kirurškim putem odstranjeni mostovi između desne i lijeve hemisfere. Promatranjem je uočio da ako slike i riječi stižu s lijeve strane, pacijent ne može objasniti i poduzeti konkretnu aktivnost jer nedostaju veze između dva funkcionalno različita dijela mozga. Ovim je dokazano da lijeva i desna hemisfera imaju određene funkcije, ali i da se one međusobno dopunjuju.

Dakle sa sigurnošću možemo tvrditi da naš govor kontrolira lijeva polovina mozga, dok je za vizualno i prostorno prepoznavanje zadužena desna polovina. Međutim obje hemisfere rade zajedno, surađujući pri najznačajnijim moždanim operacijama kao što je rasuđivanje.

Lijeva hemisfera mozga naziva se digitalni mozak. Ona kontrolira čitanje, pisanje, računanje i logičko razmišljanje. Prema tome lijeva hemisfera je naš unutarnji matematičar, koji proračunava, kalkulira i analizira.

Desna hemisfera mozga naziva se analogni mozak i kontrolira vizualno-prostorne sposobnosti, kreativnost, glazbeni sluh i emocije. Ova hemisfera predstavlja našeg unutrašnjeg umjetnika, koji je spreman poigravati se u čudesnoj zemlji mašte punoj boja i slika, oblika, snova, imaginacije i intuicije.

Evo jednog primjera koji slikovito prikazuje kako funkcioniraju lijeva i desna hemisfera. Zamislimo čovjeka koji nam daje upute kako da stignemo do neke lokacije. Ukoliko bi se radilo o osobi s razvijenijom lijevom hemisferom njegove upute bi glasile: „Odavde idite tri bloka ravno i uključite se sjeverno na Velebitsku ulicu, zatim idite njome tri ili četiri kilometra, a potom skrenite istočno na Matoševu ulicu.“ Osoba s dominantnom desnom hemisferom bi zvučala otprilike ovako: „Skrenite desno (pokazuje rukom desno), idite do one crkve (ponovo pokazuje) i nastavite ravno, kada prođete shopping centar na sljedećem semaforu skrenite desno prema benzinskoj stanici.“

Desna hemisfera je neverbalna i intuitivna, ona radije koristi slike umjesto riječi. Iako se razmišljanje desne hemisfere smatra kreativnijim, ne postoji ispravno ili pogrešno razmišljanje, već samo dva različita načina razmišljanja. Jedno nije bolje od drugog, kao što dešnjak nije superioran nad ljevakom. Obje hemisfere rade zajedno, kako bi se omogućilo normalno funkcioniranje organizma, međutim istraživanja su pokazala da je kod većine ljudi jedna hemisfera dominantna. Najveći broj ljudi najčešće koristi lijevu hemisferu, dok su funkcije desne hemisfere često nedovoljno razvijene. Odrastao čovjek ne može na pravi način shvatiti dječji svijet, jer poznato je da je desna hemisfera kod djece mnogo aktivnija. Zato nam taj čarobni “zvjezdani svijet mašte” često izgleda strano i nepristupačno.

Očigledno je da su problemi koji se javljaju učenjem uzrokovani funkcioniranjem naših hemisfera. Kao što smo vidjeli, svaka od njih zadužena je za određene mentalne funkcije. Stručni naziv kojim se opisuje ova podjela naziva se lateralizacija. Zbog ove podjele nastaje problem u učenju, jer većina „bitnih“ školskih predmeta podrazumijeva rad lijeve hemisfere, dok kreativna desna hemisfera ne biva aktivirana.

Zbog toga ona, budući da je neprestano aktivna, traži nekakav posao za sebe radeći jedino što joj preostaje – počinje maštati. Maštajući dijete gubi neophodnu pažnju te nastupa gubitak koncentracije, čime dolazi do lošijeg pamćenja. Budući da djeca u učenju dominantno koriste svoju lijevu hemisferu, to bi se slikovito moglo opisati kao “hodanje na jednoj nozi”, umjesto da se koriste obje. Slikovito rečeno, naš mozak je poput mišića koji treba stalno vježbati, jer će u protivnom oslabiti. Rješavanje asocijacija, rebusa i križaljki ili igranje šaha predstavlja pravi način da ostanemo u dobroj “moždanoj formi“.

Poznato je da su mnoga otkrića i pronalasci ugledala svjetlost dana zahvaljujući korištenju desne hemisfere. Nikola Tesla, Einstein ili Mendeljejev nisu bili samo veliki znanstvenici, već i veliki izumitelji i vizionari. Za njihova sjajna otkrića, osim eksperimenata, zaslužna je i izražena moć imaginacije koju su posjedovali i koja ih je kroz kreativna razmišljanja i maštu vodila do mogućih rješenja. Navedeni velikani imali su nesumnjivu moć korištenja obje hemisfere mozga!

Jedan od najznačajnijih trenutaka u razvoju mozga predstavlja period od četvrte do dvanaeste godine. To je životno doba u kojem dječji mozak sliči na dramatičnu pozornicu na kojoj se neprestano odigrava ogroman broj podražaja. Na nivou živčanih impulsa ti podražaji predstavljaju pravu „električnu oluju“ u kojoj se neprekidno sukobljavaju funkcije moždanih hemisfera. U ovom periodu naše se hemisfere bore za dominaciju nakon čega će, nažalost, jedna izaći kao konačni pobjednik i dominantna strana našeg mozga. Tako će jednom zauvijek doći do podjele mentalnih funkcija između lijeve i desne hemisfere mozga. Od izuzetnog značaja je da u navedenom starosnom uzrastu djeca ne propuste neponovljivu priliku da nauče simultano korištenje obje moždane hemisfere.

Postoji li trening za mozak, osim igranja šaha ili rješavanja križaljki? Naravno! Zahvaljujući navedenim principima razvijena je posebna metoda kojom se desna hemisfera aktivira i iskorištavaju se njeni beskrajni potencijali. Program naše mentalne aritmetike najefikasnija je metoda treninga mozga, koja donosi najbolje rezultate. Škola mentalne aritmetike “Malac Genijalac” razvija kod djece mentalne sposobnosti aktivirajući obje moždane hemisfere. Upotrebom obje strane mozga dijete postaje pravi “mali genijalac”, a jednom naučena tehnika angažiranja moždanih hemisfera ne može se izgubiti. Također sve stečene koristi ostaju za cijeli život. Na taj način naši “malci genijalci” s vremenom postaju uspješni i ostvareni ljudi.