Rana stimulacija kao ključ razvoja djeteta

Svaki roditelj priželjkuje da njegovo dijete razvije svoje maksimalne sposobnosti koje su u skladu s djetetovim sklonostima i interesima. U današnje vrijeme se nudi pregršt aktivnosti kojima se mogu razvijati djetetove kognitivne i motoričke sposobnosti od najranijeg djetinjstva. U moru mogućnosti ključno je uzeti u obzir djetetove interese, vještine i potrebe te djelovati na dijete motivirajuće te ga ohrabrivati i poticati na razvijanje i ovladavanje novim vještinama. Temelji koji se tada postave mogu imati veliki utjecaj za daljnji život djeteta u njegovom kognitivnom, emocionalnom i socijalnom razvoju.

Kada se dijete rodi, u njegovom se mozgu nalaze svi neuroni koje će ikada imati, iako sama masa mozga iznosi tek 400 grama.  Rastom neurona u mozgu, povećava se i sam mozak. Nekada se vjerovalo da je dječji mozak statičan, nepromjenjiv organ, no danas stručnjaci smatraju kako je mozak organ koji je otvoren za komunikaciju. Hrani se podražajem i iskustvom te se na taj način razvija i napreduje. Svaka slika, dodir, zvuk, pokret pomaže u oblikovanju neuronskih veza.

U prošlosti se također smatralo da je dječji mozak preslika genetičkog koda njegovih roditelja. Stručnjaci danas odbacuju tu tezu te smatraju kako je okolina ključna za razvoj djeteta. Okolina koja stimulira dovodi do zdravog razvoja mozga. Suprotno tome, nestimulirajuća okolina onemogućava razvoj.

Uz okolinu, bitna je dinamika i komunikacija koja se u okolini ostvaruje pa uz urođene potencijale dovodi do razvijanja sinapsi među živčanim vlaknima i stanicama. Dugoročno se razvijaju oni neuronski spojevi koji se redovito koriste u konkretnim životnim situacijama, dok se gube spojevi koji nisu aktivni. Dakle, zaključak je da se naš mozak mijenja, tj. adaptira na nove iskustvene situacije. Ta sposobnost mozga nazive se plastičnost mozga ili neuroplastičnost.

Unatoč plastičnosti mozga, vrijeme kada dijete počinje razvijati novu vještinu je od iznimne važnosti. Tijekom prvih godina mozak ima najveći kapacitet za promjenu. Dječji mozak je prilagodljiviji od mozga odrasle osobe, stoga će dijete puno brže, bolje i lakše ovladati novim iskustvima, znanjima i vještinama. Sam cilj rane stimulacije je da dijete na vlastitoj koži osjeti uspjeh, javi mu se osjećaj samopouzdanja i spremnost da se suočava s raznim izazovima. Kada ono shvati da je uspješno u jednom području kao posljedica se može javiti želja za okušavanjem i u drugim područjima. Druga područja donose nova iskustva, a nova iskustva djeluju na razvoj mozga.

Mozak najbolje usvaja nove informacije kada je cijeli uključen u neku radnju. To znači da su obje polovice mozga jednako aktivne i svaka polovica djeluje u skladu sa senzornim informacijama koje u tom trenutku prima.

Upravo su iskustva ta koja oblikuju mozak i pospješuju njegov razvoj u prvim danima, mjesecima i godinama života. Ključno je pred dijete stavljati nove izazove, komunicirati s njime, poticati ga i omogućiti mu sigurno okruženje u kojemu se osjeća posebno, cijenjeno i zadovoljno samim sobom.

Za razvoj punog potencijala ključni su:

  • topli i ljubavlju ispunjeni odnosi,
  • kvalitetna ishrana,
  • poticanje i usmjeravanje,
  • konstantno vježbanje onoga što se uči,
  • ravnoteža između osjećaja slobode i ograničenja,
  • izlaganje različitim okolinama koje su ispunjene igrom, glazbom, knjigama, istraživanjima.

Uloga učitelja je kreirati pozitivno ozračje koje pospješuje djetetov razvoj na način da oni aktivno stječu znanja, ostvaruju svoje potencijale, imaju slobodu kreativnog izražavanja. Nikako se ne preporučuje dril djece, već upotreba primjerenih postupaka za određenu dob.

U današnje vrijeme, kada znamo dobrobiti rane stimulacije, praktički smo dužni pomoći djetetu da na što učinkovitiji način razvije potencijale koje nosi u sebi. Ipak, sama rana stimulacija bez dovoljnog interesa samog djeteta, pozitivnog stava roditelja ne može biti dovoljna. Uspjeh ovisi o više faktora na kojima treba ustrajati. Dijete koje od malena uči nove stvari, razvija upornost, kreativnost i maštu zasigurno će izrasti u čovjeka koji će u budućnosti doprinositi društvu kao cjelini.

Kristina Bodružić, master učiteljica mentalne aritmetike
Škola mentalne aritmetike Malac Genijalac Velika Gorica

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

*
*